Roš Hašana: dan kada je rođen svemir

0

Odgovori na tri kratka pitanja – što, kada i kako – ukratko objašnjavaju što je Roš Hašana. Ovim blagdanom se slavi rođendan svemira, dan kada je B_g stvorio Adama i Evu te predstavlja „glavu“ židovske godine. Obilježava se tijekom prva dva dana mjeseca tišrei – ove, 2020. godine, počinje sa zalaskom sunca 18. rujna te završava tijekom sumraka 20. rujna. Tih dana palimo navečer svijeće, uživamo u blagdanskim jelima i slatkim delicijama, jutarnje molitvene službe uključuju puhanje u šofar, a tijekom blagdana se suzdržavamo od kreativnog rada.

Zašto je važna Roš Hašana?

Židovska Nova Godina, Roš Hašana u prijevodu znači „Glava godine“. Baš kao što glava upravlja tijelom, naše aktivnosti na Roš Hašanu imaju ogroman utjecaj na cijelu godinu.

Kao što čitamo u novogodišnjim molitvama, svake godine na današnji dan „svi stanovnici svijeta prođu ispred B_ga kao stado ovaca“, a na nebeskom dvoru se određuje „tko će živjeti, a tko će umrijeti… to će osiromašiti, a tko će se obogatiti; tko će pasti, a tko će ustati.“

To je dan molitve, vrijeme u kojem pitamo Svemogućeg da nam udjeli godinu mira, prosperiteta i blagoslova. No također je radostan dan kad proglašavamo B_ga Kraljem Svemira. Kabalisti podučavaju da nastavak postojanja svemira ovisi o B_žjoj želji za svijetom, želji koja se obnavlja kad svake godine obnovimo prihvaćanje Njegovog kraljevanja na Roš Hašanu.

Kako se blagdan zove?

• Najčešći naziv blagdana je Roš Hašana, ime korišteno u istoimenom traktatu iz Talmuda posvećenom ovom blagdanu
• U Tori se ovaj dan naziva i Jom Teruah (Dan puhanja u šofar).
• U našim molitvama, često ga nazivamo i Jom Hazikaron (Dan sjećanja) i Jom Hadin (Dan suđenja) s obzirom na to da je to dan kada se B_g prisjeća svih Svojih kreacija te odlučuje o njihovoj sudbini u godini koja slijedi.
• Zajedno s Jom Kipurom (koji se obilježava 10 dana kasnije), dio je Jaim Nora’im (Dani strahopoštovanja ili Veliki Blagdani).

Prvi prioritet: poslušajte šofar

U središtu obilježavanja Roš Hašane je zvuk šofara, ovnujskog roga, tijekom oba dana blagdana. Iznimka je ako se prvi dan poklapa sa Šabatom, kao ove 2020. godine, pa pušemo u šofar samo drugog dana.

Prvih 30 puhanja u šofar se odvija nakon čitanja Tore tijekom jutarnje službe, a čak 70 dodatnih puhanja se odvija tijekom (i neposredno nakon) službe Musaf, dodajući do 100 puhanja tijekom jutarnjih službi za Roš Hašanu.

Puhanje u šofar predstavlja zvuk trube tijekom krunidbe kralja. Njegov tužni vapaj također služi kao poziv na pokajanje. Sam šofar podsjeća i na vezivanje Izaka, događaj koji se također zbio na Roš Hašanu, kada je ovan zauzeo Izakovo mjesto kao žrtve B_gu.

Čestitke, svijeće i tašlih

Prve noći Roš Hašane muškarcima želimo: „Lešana tova tikatev vetihatem“, a ženama „Lešana tova tikatvi vetihatmi“ („Neka vam bude upisana i zapečaćena dobra godina“). Kasnije želimo „Gmar hatima tova“ („Dobro upisivanje i pečaćenje /u knjigu života/“).

Kao i tijekom svakog velikog židovskog blagdana, žene i djevojke pale svijeće svake večeri na Roš Hašanu uz odgovarajuće blagoslove. Druge večeri se koristi postojeći plamen.

Prvog popodneva na Roš Hašanu (ako nije Šabat), običaj je da se ode do rijeke, jezera, mora i sličnog) te izvede tašlih ceremonija u kojoj ritualno bacamo naše grijehe u vodu. Ovom tradicijom simbolično dočaravamo stih „I Ti ćeš baciti njihove grijehe u dubine mora.“

Blagdanske molitve

Velik dio dana provodi se u sinagogi gdje se molimo da B_g udjeli svim Njegovim kreacijama slatku novu godinu. Večernje i popodnevne molitve su slične molitvama tijekom ostalih blagdana. No, jutarnja je služba značajno dulja.

Blagdanski molitvenik – macor – sadrži sve molitve i čitanja iz Tore za cijeli dan. Najvažniji dodatak je ceremonija puhanja šofara, no tu su i ostali značajni elementi službe koji su jedinstveni za Roš Hašanu. Tora se čita oba dana tijekom jutarnjih službi.

Blagdanski obroci

Tijekom blagdana oba dana uživamo u blagdanskim jelima. Kao i kod svih ostalih blagdanskih obroka, počinjemo izgovaranjem kiduša nad vinom te, nakon toga, blagoslova nad kruhom. No postoje neke značajne razlike:
• Kruh, koji se za Roš Hašanu tradicionalno oblikuje kao okrugla hala, a pritom se i posipa grožđicama, umače se u med, a ne u sol te tako predstavlja naše želje za slatku godinu. To činimo za Roš Hašanu, Šabat Šuva (Šabat prije Jom Kipura), u obroku prije Jom Kipura i tijekom blagdana Sukot.
• Nastavljajući u slatkom tonu, jelo prve večeri blagdana uobičajeno počinje kriškama jabuke umočene u med. Prije nego zagrizemo, izgovaramo ha’ec blagoslov, a potom kažemo: „Neka bude Tvoja volja da nam obnoviš dobru i slatku godinu.“
• Mnogi jedu dijelove riblje ili ovnujske glave, izražavajući na taj način želju da „budemo glava, a ne rep.“
• U mnogim zajednicama na stolovima će se naći dodatna tradicionalna jela koja simboliziraju želje za nadolazeću godinu. Mnogi jedu nar (šipak) da „naše zasluge budu kao šipak /sjemenke/“. Drugo često jelo je cimes, jelo od slatke mrkve jer naziv jela na jidišu – meren – znači i „mrkva“, ali i „rast“. Tako ovo jelo simbolizira želju za godinom obilja.
• Tradicionalno se izbjegava orašasto voće, kao i kisela, žestoka jela, a osobito hren jer ne želimo gorku godinu.
• Druge noći blagdana ne jedemo jabuke, riblje glave, šipak i drugo. No, prije nego lomimo kruh (te ga umočimo u med), jedemo „novo voće“, nešto što nismo kušali od prošle sezone.

Četiri glave godine

Iako je Roš Hašana najpoznatija „glava“, Mišna zapravo navodi četiri glave godine. Jedna je 1. nisan kad smo izašli iz Egipta, druga je 15. ševat, Nova godina drveća, a prema hasidskoj tradiciji slavi se i 19. kislev kao Nova godina hasidizma.

Više detalja potražite u članku “What Is Rosh Hashanah?”

Share.

About Author

Comments are closed.