Usmeni zakon

0

Usmeni Zakon obuhvaća sve što je Mojsije naučio od B-ga zapamtivši, što nije zapisao, već je usmeno prenio svojim nasljednicima. Ova se tradicija prenosila od koljena do koljena. Usmeni zakon također sadrži i uredbe i propise koje su na snagu stavili naši učenjaci tijekom pokoljenja, te zakone i učenja izvedene iz stihova Tore – koristeći metodologiju koju je propisao Mojsije (a kako je njega podučio B-g).

 

Mišna

Od Mojsija do Rabi Jehude haNasija (Rabenu Hakadoš) zakoni tradicije učili su se napamet i usmeno prenosili od generacije do generacije. U 3. stoljeću naše ere, Rabenu Hakadoš  je spoznao da zbog rastućih poteškoća i progona Židovi možda neće uspjeti zadržati u pamćenju sve te tradicionalne zakone, te ih je odlučio zapisati. Budući je bio veliki učenjak i imućan čovjek, oko sebe je okupio najveće ulčenjake svoga vremena te su zapisali sve zakone tradicije i tumačenja Tore koje su naučili od svojih učitelja. Svo to ogromno znanje organizirao je u šest dijelova:

  1. Zeraim-“Sjemenje”-poljoprivredni zakoni;
  2. Moed-“Blagdani “-zakoni o Šabatu i blagdanima;
  3. Našim-“Žene “-zakoni o braku;
  4. Nezikin- “Štete”-građansko i kazneno pravo;
  5. Kodšim- “Svete stvari”-zakoni o žrtvama;
  6. Taharot- “Čistoće” –zakoni o obrednoj čistoći.

Svaki dio je nadalje podijelio u traktate, „Mesihtot“ , a svaki traktat u poglavlja i svako poglavlje u Mišnot, manje odlomke.

 

Talmud

Mišna je napisana vrlo jezgrovito, bez mnogo rasprave ili širih podataka. Učenici Rabenu Hakadoša kasnije su sastavili “Toseftot” i “Beraitot” u kojim su teme iz Mišne naširoko istražene. Veiliki učenjaci koji su živjeli nakon redakcije i dovršetka Mišne, koji su proučavali, ispitivali, raspravljali i tumačili Mišnu, nazivali su se “Amoraim” (što znači „učitelji“ ili „tumači“).

Mišna se nekoliko stoljeća studirala u velikim Ješivama u Izraelu i Babilonu. Konačno, u 5. stoljeću, Rabi Aši, jedan od najvećih učenjaka svoga vremena, čovjek koji je objedinio učenjaštvo i imućnost, uvidjevši da sve veći broj nevolja i patnje Židovskog naroda može dovesti do toga da se mnogi zakoni i tumačenja Mišne, koja se tradicijom prenosila kroz mnoge generacije, zaborave, odlučio ih je zapisati.

Zajedno sa svojim suvremenikom, Ravinom, te drugim pročelnicima Ješiva u Babilonu, sakupili su i sastavili Talmud (ili Gemaru) – Babilonski Talmud, koji Židovi smatraju svetim i uče ga do današnjeg dana. Nekih stotinu godina ranije, učenjaci u Izraelu već su sakupili i pripremili Jeruzalemski Talmud, koji se – iako nema autoritet poput Bablionskog – također smatra svetim i učenjaci ga uče do danas.

 

Rabanan Sevurai

Učenjaci koji su živjeli nakon redigiranja Talmuda poznati su kao Rabanan Sevurai (rabini tumači). Oni aod Talmuda nisu oduzimali ništa, tek su ga interpretirali.

 

Geonim

Veliki babilonski učenjaci, nasljednici Rabanan Sevurai, prozvani su Geonim („genijima“). Tijekom mnogo godina oni su predsjedali babilonskim akademijama. Posljednji od njih bio je Haj Gaon.

 

Rišonim i Aharonim

Nakon Geonim živjeli su veliki učenjaci: Rabenu Hananel, Rabi Isaac Alfasi, Rabi Josef ibn Migaš, Raši, Rambam (Majmonides) te drugi. Raši (Rabi Solomon Ichaki) stekao je besmrtnu slavu komentarima na Toru i Talmud, bez kojih bi Toru i Talmud bilo gotovo nemoguće razumjeti, a Majmonides svojom Mišne Tora („Ponavljanje zakona“) – kodifikacijom svih zakona Izraela. Rašijevi unuci, zajedno sa drugim velikim učenjacima svoga vremena sastavili su „Tosefot“ komentare na Talmud. Učenjaci koji su živjeli otprilike u prvih 500 godina naše ere nazivaju se „Rišonim“ („prvi“ učenjaci).

Mnogi veliki učenjaci u kasnijim godinama, poznati kao „Aharonim“ („kasniji“ učenjaci), sakupili su konačne odluke i rješenja o spornim zakonima, kako su ih kodificirali Rišonim te ih razvrstali. Najodličniji od njih bio je “Autor Turima,” Rabi Jakov sin Rabi Ašera. Kasnije je, Rabi Josef Karo ponovo istražio i preradio zakonske odredbe te ih razvrstao u svom glasovitom djelu Šulhan Aruh, slavnom Kodeksu Židovskog zakona, tako da ih svaki Židov može učiti i razumjeti.

Sveta Tora – Pisana Tora i Usmena Tora – je b-žanski dar koji nam je B-g dao preko Mojsija na brdu Sinaj. Tu istu Toru je Mojsije predao svojem nasljedniku Jošui, i tako dalje, iz generacije u generaciju, sve do danas. Kao što je B-g vječan, tako je i Tora koju je dao vječna, a kroz učenje Tore i držanje njenih naredbi i zakona i Izraelski narod također je vječan.

 

3795/4462

Share.

About Author

Comments are closed.