Židovski kalendar: u ritmu mjesečevih mijena

0

U vremenu u kojem se velika većina svijeta ravna prema gregorijanskom kalendaru, nije neobično što mnogi ne mogu razumjeti zašto Židovi, primjerice, počinju obilježavati Šabat, odnosno subotu, u petak navečer. Odgovor se nalazi u židovskom kalendaru u kojem vodeća riječ ne pripada suncu, već – mjesecu.  

Naime, židovski se kalendar temelji na lunarnim ciklusima. Pritom se ne misli na siderički mjesec, odnosno vrijeme koje je potrebno da se Mjesec obrne oko Zemlje, već na sinodički period – vrijeme za koje Mjesec ponovno dolazi u istu fazu (naziva se još i lunacija ili lunarni mjesec). Sinodički mjesec nešto je dulji od sideričkog te traje otprilike 29 i pol dana u odnosu na 27 dana i gotovo 8 sati koliko mu treba za krug oko našeg planeta.

Lunacija ili lunarni mjesec

Ne ulazeći dublje u astronomiju, dovoljno je pogledati u noćno nebo – na početku novog mjesečevog ciklusa, Mjesec izgleda kao tanki srp (mladi mjesec ili mlađak, okrenut s „trbuhom“ prema desno) i tada počinje novi mjesec u židovskom kalendaru. Sljedeća dva tjedna on raste dok ne postane pun, a potom se smanjuje, najprije u srp (s „trbuhom“ prema lijevo), da bi na kraju i „nestao“ te ga otprilike dva dana ne možemo vidjeti. Kada se mlađak pojavi na nebu, tek tada počinje novi ciklus i novi mjesec u našem kalendaru. Taj sinodički period traje 29,53 dana.

S obzirom na to da se kalendarski mjesec mora sastojati od cijelih dana, on ponekad traje 29, a ponekad 30 dana – mjeseci u trajanju od 29 dana poznati su kao haser (kratki, odnosno „manjkavi“), a oni koji traju 30 dana nazivaju se malei, odnosno „puni“. Židovima je oduvijek bilo važno točno znati koliko traje kalendarski mjesec jer su blagdani u Tori određeni prema danima u mjesecu.

Glava mjeseca i glava godine

Prvi dan svakog mjeseca kao i trideseti dan malei mjeseca naziva se Roš Hodeš (u doslovnom prijevodu „glava mjeseca“)  te ima status polublagdana.

Nisan je prvi mjesec u kalendaru. Prije nego što su Židovi izašli iz Egipta, prvog dana mjeseca Nisana B_g je rekao Mojsiju i Aronu: „Ovaj hodeš (mjesec) bit će za vas prvi od mjeseci“ (Knjiga Izlaska 12:2).

Iz toga proizlazi još jedna posebnost židovskog kalendara – nova godina, odnosno Roš Hašana (“glava godine”) počinje prvog dana mjeseca Tišri (godišnjica stvaranja Adama i Eve), ali Tišri nije prvi mjesec u kalendaru.  

Židovski mjeseci u godini Razdoblje koje otprilike obuhvaćaju Židovski blagdani
Nisan ožujak-travanj Pesah
Ijar travanj-svibanj Lag BaOmer
Sivan svibanj-lipanj Šavuot
Tamuz lipanj-srpanj  
Menahem Av srpanj-kolovoz Tiša BeAv
Elul kolovoz–rujan  
Tišri rujan-listopad Veliki blagdani (Roš Hašana i Jom Kipur), Sukot, Šmini Aceret i Simhat Tora
Marhešvan (Hešvan) listopad-studeni  
Kislev studeni-prosinac Hanuka
Tevet prosinac-siječanj
Ševat siječanj-veljača Tu BiŠvat
Adar veljača-ožujak Purim


U našoj prošlosti nije bilo fiksnog kalendara – svakog mjeseca bi rabinski sud (Sanhedrin) određivao unatrag je li mjesec trajao 29 ili 30 dana, ovisno o tome kada bi vidjeli mlađak.

U 4 stoljeću n. e. mudrac Hilel II predvidio je raspuštanje Sanherina te shvatio da nećemo više moći pratiti takav kalendar. Stoga su Hilel i njegov rabinski sud utvrdili stalni kalendar po kojem se ravnamo i danas.   

Prema njegovom kalendaru, svaki mjesec u godini (osim tri) ima točno utvrđen broj dana:

  • Nisan – 30
  • Ijar – 29
  • Sivan – 30
  • Tamuz – 29
  • Menahem Av – 30
  • Elul – 29
  • Tišri – 30
  • Marhešvan – 29 ili 30
  • Kislev – 29 ili 30
  • Tevet – 29
  • Ševat – 30
  • Adar – 29 (u prijestupnim godinama, Adar I ima 30 dana)

Sažeto rečeno, Kislev i Hešvan imaju 29 dana u haser godini, oba imaju 30 u malei godini, a ponekad ima Hešvan 29, a Kislev 30 dana (godina je kisidran). Hilel je, naime, utvrdio i kada je godina haser, malei, a kada je kisidran; u detalje ovom prilikom nećemo ulaziti.

Kada je uveo stalni kalendar, Hilel je posvetio svaki Roš Hodeš do dana kad će Mešijah doći te ponovno uspostaviti Sanhedrin.

Skica iz prošlosti: Mekudaš! Mekudaš!

Svakog 30. dana u mjesecu Sanhedrin bi zasjedao u velikom dvorištu Bet Jaazek u Jeruzalemu. Ondje bi saslušali i ispitivali svjedoke koji su tvrdili da su protekle noći vidjeli mladi mjesec.

Članovi Sanhedrina bili su dobro školovani astronomi te su točno znali kada se mjesec treba pojaviti i gdje će biti vidljiv. Pa ipak, za posvećenje mjeseca bila su potrebna dva svjedoka koja su doista i vidjela mlađak. Svjedoke su ispitivali po dvoje prema vremenu njihova dolaska. Rabini su dobro znali razlikovati točne od lažnih tvrdnji svjedoka postavljajući odgovarajuća pitanja kao što su:

  • u kojem položaju je bio mjesec u odnosu na sunce?
  • je li bio na sjeveru ili jugu?
  • koliko je bio visoko na nebu?
  • u kojem smjeru je srp bio okrenut?
  • koliko je bio širok?

Nakon što bi ispitali prvog svjedoka, doveli bi sljedećeg u dvorište te mu postavili isti set pitanja. Ako bi se odgovori poklapali, dokaz bi bio prihvaćen. Tog 30. dana proglasili bi Roš Hodeš novog mjeseca. Predsjedavajući rabin bi uzviknuo: „Mekudaš!“ („Posvećen!“) te bi svi odgovorili: „Mekudaš! Mekudaš!“  U tom trenu bi prethodni mjesec bio retroaktivno određen kao mjesec koji je imao samo 29 dana.

Sljedeće noći (druge noći u mjesecu) palili bi se veliki krijesovi na vrhovima planina te bi se tako širila poruka u druge krajeve da je dan ranije proglašen Roš Hodeš.

Ako se 30. dana u mjesecu nije pojavio niti jedan svjedok, tada bi se automatski sljedeći dan proglasio kao Roš Hodeš, a prethodni bi mjesec retroaktivno bio određen kao malei.Krijesovi se tih mjeseci nisu palili.

Židovska prijestupna godina

Židovska prijestupna godina specifična je u odnosu na prijestupne godine u solarnom kalendaru. U 19-godišnjem ciklusu, prijestupnih je godina sedam, što znači da je otprilike svaka treća godina prijestupna. Prijestupne godine imaju 13 mjeseci umjesto uobičajenih 12 kako bi Židovska godina ostala usklađena s godišnjim (solarnim) dobima. Naime, 12 lunarnih mjeseci čini 354 dana, što je otprilike 11 dana kraće od 365,25 dana u solarnom godišnjem ciklusu.

Dodatni mjesec u prijestupnoj godini naziva se Adar I te nastupa prije mjeseca Adara (u prijestupnoj godini nazivamo ga Adar II). Tekuća 5780. godina nije prijestupna. Sljedeća prijestupna godina bit će 5782. i to će biti šesta prijestupna godina u ovom 19-godišnjem ciklusu.

Izračunajte…

Želite li doznati koji je danas dan ili kojeg ste dana po židovskom kalendaru rođeni (a slaviti rođendan je važno, doznajte i zašto), poslužite se konverterom na ovoj stranici.

Izvor: The Jewish Month, Chabad.org

Share.

About Author

Comments are closed.