Osmodnevni blagdan Pesah slavi se u rano proljeće, od 15. do 22. dana hebrejskog mjeseca Nissana, a njime se obilježava sjećanje na oslobođenje izraelskog naroda iz egipatskog ropstva. Kroz blagdanske rituale pruža nam se prilika da oživimo te iskusimo pravu slobodu koju su stekli naši preci.
Sažeta priča
Nakon niza desetljeća robovanja egipatskim faraonima, teškog rada i nezamislivih užasa, B_g je uvidio nevolju naroda i poslao Mojsija k Faraonu s riječima: ” Oslobodi Moj narod, kako bi Mi mogao služiti.” No, unatoč brojnim upozorenjima, Faraon je odbio poslušati B_žju zapovijed. B_g je poslao deset razornih zala na Egipat, koja su pogodila i uništila sve, od njihove stoke do usjeva.
U ponoć 15. dana mjeseca Nissana, godine 2448. od stvaranja svijeta (1313. godine pr. n. e.), B_g je poslao posljednju od deset pošasti na Egipćane, ubijajući njihove prvorođence. Pritom je B_g poštedio djecu Izraela zaobilazeći njihove domove – otuda dolazi naziv blagdana, od glagola pasa’h, koji u prenesenom smislu znači “prolaziti”, poštedjeti.
Faraonov otpor je slomljen, doslovno je otjerao bivše robove iz zemlje. Izraelci su napustili Egipat u takvoj žurbi da se tijesto za kruh kojeg su pripremali za put nije stiglo uzdići. 600.000 muškaraca te još više žena i djece napustilo je Egipat toga dana te krenulo na putovanje do brda Sinaj gdje su postali B_žjim izabranim narodom.
Obilježavanje blagdana
Blagdan Pesah je podijeljen u dva dijela: prva dva i posljednja dva dana (potonji su u spomen na čudo dijeljenja Crvenog mora) su “pravi” blagdani. Navečer se pale blagdanske svijeće, izgovara se kiduš i tih dana uživamo u blagdanskim jelima. Ne radimo, ne vozimo, ne pišemo, niti se služimo električnim uređajima. No, za razliku od radnji koje nisu dozvoljene tijekom Šabata, ovih dana Pesaha smijemo kuhati, paliti vatru iz postojećeg plamena te nositi stvari u javnost.
U razdoblju između ta prva i posljednja dva dana većina je poslova i aktivnosti dopuštena.
Bez hamec
U znak sjećanja na beskvasni kruh kojeg su Izraelci jeli po izlasku iz Egipta, tijekom Pesaha također ne jedemo, ali čak ne smijemo niti posjedovati bilo kakav hamec. Hamec znači bilo koji proizvod koji sadrži žitarice, a kod kojeg je došlo do fermentacije. U hrani i piću ne smije biti ni traga pšenici, ječmu, raži, zobi ili njihovim derivatima, a koji nisu bili sačuvani od uzdizanja ili fermentacije. To uključuje kruh, kolače, kekse, žitarice, tjestenine i većinu alkoholnih pića. Štoviše, za gotovo svaku prerađenu hranu ili piće moglo bi se posumnjati da je hamec, osim ako nije potvrđeno drugačije.
Čišćenje našeg doma od hamec je zahtjevan proces koji uključuje detaljno proljetno čišćenje, pronalaženje i uništavanje hamec tjednima prije Pesaha, a svoj vrhunac doseže u svečanoj ceremoniji potrage za hamec u noći prije početka blagdana te u ceremoniji njihova paljenja jutro prije Pesaha. Hamec kojih se ne želimo ili ne možemo trajno riješiti, mogu se prodati nežidovima na osam dana, odnosno za razdoblje trajanja blagdana Pesaha.
Maca (maces)
Umjesto hamec, tijekom Pesaha jedemo maca (maces) – pljosnati beskvasni kruh. Maces se obavezno jede za vrijeme dviju seder proslava, to je micva, a ostalih dana prema izboru.
Seder večere
Seder večere predstavljaju vrhunac blagdana, a održavaju se početkom prve dvije noći Pesaha. Običaj je:
- jesti maces
- jesti gorke trave u sjećanje na gorko ropstvo koje su Izraelci izdržali
- popiti četiri čaše vina ili soka od grožđa – kraljevsko piće kojim slavimo novostečenu slobodu
- recitirati Hagadu, liturgiju koja detaljno opisuje priču o izlasku iz Egipta. Hagada je ispunjenje biblijske obveze da ćemo prepričavati našoj djecu priču od Izlasku u noći Pesaha.