Sretna vam Nova godina drveća!
Na današnji, 15. dan mjeseca Švata (4. veljače 2015.), obilježavamo Tu B’Švat, odnosno Novu godinu drveća. Ovo je doba godine u Izraelu u kojem se počinju buditi iz zimskog sna stabla koja najranije cvjetaju te tako započinju novi plodonosni ciklus – njihovo se korijenje dovoljno napilo vode iz zemlje, pa sada počinju uzimati hranu iz vlastitih sokova.
S pravne strane, “nova godina” drveća povezana je s raznim desetinama koje se odvajaju od uroda u Svetoj Zemlji, a koje nazivamo Truma i Maaser i koje se moraju dati Kohenu i Leviju. Desetine se razlikuju ovisno o tome u kojoj se godini nalazimo unutar sedmogodišnjeg poljoprivrednog ciklusa. Pritom treba spomenuti da ciklus završava sedmom, šabatnom godinom (tzv. šemita) u kojoj se zemlja ne smije obrađivati, pa se tako ne ubiru niti desetine. 15. Švat je granica koja dijeli godine ciklusa te se na temelju nje određuje kojoj godini pripadaju voćke koje u to doba pupaju.
Zašto ovaj datum? Prateći promjene u prirodi, Židovi su uočili da u toku godine najveća količina kiše padne do 15. Švata, pa je zemlja dovoljno natopljena vodom i stabla već počnu upijati sokove kojima će hraniti svoje buduće plodove. Zato je ovaj datum određen kao granica između stare i nove godine za obavljanje desetina prinosa. Naši rabini odredili su da plodovi voćki koje cvatu prije 15. Švata pripadaju protekloj godini, a plodovi onih koje su procvjetale nakon Tu B’Švata ulaze u računicu sljedeće godine. Isto tako, primjerice, desetina od citrusa ubranih 14. Švata prije zalaska sunca pripada staroj godini, a od citrusa sa istog stabla ubranog nakon zalaska sunca (što je po židovskom kalendaru već 15. Švat), desetini u novoj godini.
Običaji i blagoslovi
Nova godina drveća obilježava se uživanjem u voću, posebice u onim voćkama koje su karakteristične za Svetu Zemlju te im i u Tori pripada posebno mjesto – grožđe, smokve, nar, masline i datulje. Ako ove godine po prvi puta jedemo neku od tih voćki, izgovorit ćemo Šehehejanu blagoslov (on se recitira prigodom radosnih događaja te njime zahvaljujemo B_gu jer nas je čuvao te nam tako omogućio da doživimo tu radost. Šehehejanu blagoslov izgovaramo prije standardnog “Ha’etz” blagoslova voća). Zbog svečane naravi blagdana Tu B’Švat, iz molitvi izostavljamo Tahanun (molbe za oprost i ispovijed).
Blagoslov voća (Ha’etz):
Ba-ruh atah Ado-nai, Elo-hej-nu me-leh ha-olam, borei pri ha-etz.
Blagolovljen si Ti, Gospodine B_že naš, Kralju svemira, koji stvaraš voće na stablima.
Blagoslov za voće koje po prvi put jedemo u ovoj sezoni (Šehehejanu):
Ba-ruh atah Ado-nai, Elo-hej-nu me-leh ha-olam, še-hehe-ja-nu ve-ki-je-ma-nu ve-higi-a-nu liz-man ha-zeh.
Blagoslovljen si Ti, Gospodine B_že naš, Kralju svemira,koji si nam dao život, očuvao nas te nam omogućio da dočekamo ovaj događaj.
Osim konzumiranja spomenutih voćki, u nekim je zajednicama običaj i da se jede rogač. Majstor kabalist Arizal na današnji bi dan jeo petnaest različitih vrsti voća. Spominjući kabalu, možemo reći i to da kabalistička tradicija uključuje i Tu B’švat seder – tijekom objeda nabrajaju se unutarnje osobine voća, izgovaraju blagoslovi, pjevaju pjesme te se duboko ulazi u razne prigodne teme.
U novije doba, točnije od kraja 19. stoljeća, Tu B’Švat je postao blagdan kojeg Izraelci obilježavaju sadnjom drveća.