…osim samog prijevoda
Kadiš govori o našoj najdubljoj čežnji kao naroda za vremenom kada će svijet biti onakav kakav je trebao biti. B-g je stvorio svijet „prema Svojoj volji“ uz beskrajni potencijal za dobro i ljepotu – no na nama je da dovedemo do toga. Mi smo poput zemljoradnika, koji ore i sije – a potom čeka da padne kiša, zasja sunce i pojavi se usjev. Isto tako, nakon tolikih pokoljenja koja su držala Toru i njene micve usprkos svih prepreka i problema, mi čekamo na konačno klijanje i žetvu našeg izbavljenja i izbavljenja čitavog svijeta kroz dolazak vrlikog židovskog vođe „pomazanika“ – bolje poznatog kao mesija.
Neka bi do toga došlo vrlo brzo, brže nego možemo zamsliti.
Kadiš nije napisan na hebrejski, već mješavinom hebrejskog i aramejskog. Aramejski je bio jezik Židova tijekom mnogo godina i Kadiš je zamišljen tako da ga mogu izgovarati i razumjeti obični ljudi. Tri pramajke Židovskog naroda, Rebeka, Lea i Rahel, bile su iz Arama, tako da su naši korijeni u ovom jeziku vrlo duboki – mnogo dublji nego li u Jidišu, Ladinu ili Judeo-arapskom. Zapravo, aramejski se smatra „drugim svetim jezikom“, vrstom posrednika između svetog i sekularnog.
Evo prijevoda glavnog dijela Kadiša:
Neka bi Njegovo veliko ime bilo veličano i posvećeno
U svijetu koji je stvoren po Njegovoj volji
I neka se uspostavi Njegovo Kraljevstvo
I neka izbavljenje proklija
I neka Njegov pomazanik dođe
Neka to bude za našeg života
I u naše dane
I u dane čitavog Doma Izraelovog
Brzo i uskoro
I neka kažu „Amen“.
Neka je Njegovo veliko ime blagosloveno u sve vijeke
Neka bi ime Svetog, da je blagosloven, bilo blagosloveno i slavljeno i ukrašavano
I uzvišeno i uzdignuto i proslavljeno
I uzneseno i hvaljeno
Više od svakog blagoslova i pojanja,
Slavljenja i utjehe
Koje možemo reći u svijetu
I neka kažu „Amen“.