U vremenu u kojem se velika većina svijeta ravna prema gregorijanskom kalendaru, nije neobično što mnogi ne mogu razumjeti zašto Židovi, primjerice, počinju obilježavati Šabat, odnosno subotu, u petak navečer. Odgovor se nalazi u židovskom kalendaru u kojem vodeća riječ ne pripada suncu, već – mjesecu.
Naime, židovski se kalendar temelji na lunarnim ciklusima. Pritom se ne misli na siderički mjesec, odnosno vrijeme koje je potrebno da se Mjesec obrne oko Zemlje, već na sinodički period – vrijeme za koje Mjesec ponovno dolazi u istu fazu (naziva se još i lunacija ili lunarni mjesec). Sinodički mjesec nešto je dulji od sideričkog te traje otprilike 29 i pol dana u odnosu na 27 dana i gotovo 8 sati koliko mu treba za krug oko našeg planeta.
Ne ulazeći dublje u astronomiju, dovoljno je pogledati u noćno nebo – na početku novog mjesečevog ciklusa, Mjesec izgleda kao tanki srp (mladi mjesec ili mlađak, okrenut s „trbuhom“ prema desno) i tada počinje novi mjesec u židovskom kalendaru. Sljedeća dva tjedna on raste dok ne postane pun, a potom se smanjuje, najprije u srp (s „trbuhom“ prema lijevo), da bi na kraju i „nestao“ te ga otprilike dva dana ne možemo vidjeti. Kada se mlađak pojavi na nebu, tek tada počinje novi ciklus i novi mjesec u našem kalendaru. Taj sinodički period traje 29,53 dana.
S obzirom na to da se kalendarski mjesec mora sastojati od cijelih dana, on ponekad traje 29, a ponekad 30 dana – mjeseci u trajanju od 29 dana poznati su kao haser (kratki, odnosno „manjkavi“), a oni koji traju 30 dana nazivaju se malei, odnosno „puni“. Židovima je oduvijek bilo važno točno znati koliko traje kalendarski mjesec jer su blagdani u Tori određeni prema danima u mjesecu.
Glava mjeseca i glava godine
Prvi dan svakog mjeseca kao i trideseti dan malei mjeseca naziva se Roš Hodeš (u doslovnom prijevodu „glava mjeseca“) te ima status polublagdana.
Nisan je prvi mjesec u kalendaru. Prije nego što su Židovi izašli iz Egipta, prvog dana mjeseca Nisana B_g je rekao Mojsiju i Aronu: „Ovaj hodeš (mjesec) bit će za vas prvi od mjeseci“ (Knjiga Izlaska 12:2).
Iz toga proizlazi još jedna posebnost židovskog kalendara – nova godina, odnosno Roš Hašana (“glava godine”) počinje prvog dana mjeseca Tišri (godišnjica stvaranja Adama i Eve), ali Tišri nije prvi mjesec u kalendaru.
| Židovski mjeseci u godini | Razdoblje koje otprilike obuhvaćaju | Židovski blagdani |
| Nisan | ožujak-travanj | Pesah |
| Ijar | travanj-svibanj | Lag BaOmer |
| Sivan | svibanj-lipanj | Šavuot |
| Tamuz | lipanj-srpanj | |
| Menahem Av | srpanj-kolovoz | Tiša BeAv |
| Elul | kolovoz–rujan | |
| Tišri | rujan-listopad | Veliki blagdani (Roš Hašana i Jom Kipur), Sukot, Šmini Aceret i Simhat Tora |
| Marhešvan (Hešvan) | listopad-studeni | |
| Kislev | studeni-prosinac | Hanuka |
| Tevet | prosinac-siječanj | |
| Ševat | siječanj-veljača | Tu BiŠvat |
| Adar | veljača-ožujak | Purim |
U našoj prošlosti nije bilo fiksnog kalendara – svakog mjeseca bi rabinski sud (Sanhedrin) određivao unatrag je li mjesec trajao 29 ili 30 dana, ovisno o tome kada bi vidjeli mlađak.
U 4 stoljeću n. e. mudrac Hilel II predvidio je raspuštanje Sanherina te shvatio da nećemo više moći pratiti takav kalendar. Stoga su Hilel i njegov rabinski sud utvrdili stalni kalendar po kojem se ravnamo i danas.
Prema njegovom kalendaru, svaki mjesec u godini (osim tri) ima točno utvrđen broj dana:
- Nisan – 30
- Ijar – 29
- Sivan – 30
- Tamuz – 29
- Menahem Av – 30
- Elul – 29
- Tišri – 30
- Marhešvan – 29 ili 30
- Kislev – 29 ili 30
- Tevet – 29
- Ševat – 30
- Adar – 29 (u prijestupnim godinama, Adar I ima 30 dana)
Sažeto rečeno, Kislev i Hešvan imaju 29 dana u haser godini, oba imaju 30 u malei godini, a ponekad ima Hešvan 29, a Kislev 30 dana (godina je kisidran). Hilel je, naime, utvrdio i kada je godina haser, malei, a kada je kisidran; u detalje ovom prilikom nećemo ulaziti.
Kada je uveo stalni kalendar, Hilel je posvetio svaki Roš Hodeš do dana kad će Mešijah doći te ponovno uspostaviti Sanhedrin.
Skica iz prošlosti: Mekudaš! Mekudaš!
Svakog 30. dana u mjesecu Sanhedrin bi zasjedao u velikom dvorištu Bet Jaazek u Jeruzalemu. Ondje bi saslušali i ispitivali svjedoke koji su tvrdili da su protekle noći vidjeli mladi mjesec.
Članovi Sanhedrina bili su dobro školovani astronomi te su točno znali kada se mjesec treba pojaviti i gdje će biti vidljiv. Pa ipak, za posvećenje mjeseca bila su potrebna dva svjedoka koja su doista i vidjela mlađak. Svjedoke su ispitivali po dvoje prema vremenu njihova dolaska. Rabini su dobro znali razlikovati točne od lažnih tvrdnji svjedoka postavljajući odgovarajuća pitanja kao što su:
- u kojem položaju je bio mjesec u odnosu na sunce?
- je li bio na sjeveru ili jugu?
- koliko je bio visoko na nebu?
- u kojem smjeru je srp bio okrenut?
- koliko je bio širok?
Nakon što bi ispitali prvog svjedoka, doveli bi sljedećeg u dvorište te mu postavili isti set pitanja. Ako bi se odgovori poklapali, dokaz bi bio prihvaćen. Tog 30. dana proglasili bi Roš Hodeš novog mjeseca. Predsjedavajući rabin bi uzviknuo: „Mekudaš!“ („Posvećen!“) te bi svi odgovorili: „Mekudaš! Mekudaš!“ U tom trenu bi prethodni mjesec bio retroaktivno određen kao mjesec koji je imao samo 29 dana.
Sljedeće noći (druge noći u mjesecu) palili bi se veliki krijesovi na vrhovima planina te bi se tako širila poruka u druge krajeve da je dan ranije proglašen Roš Hodeš.
Ako se 30. dana u mjesecu nije pojavio niti jedan svjedok, tada bi se automatski sljedeći dan proglasio kao Roš Hodeš, a prethodni bi mjesec retroaktivno bio određen kao malei.Krijesovi se tih mjeseci nisu palili.
Židovska prijestupna godina
Židovska prijestupna godina specifična je u odnosu na prijestupne godine u solarnom kalendaru. U 19-godišnjem ciklusu, prijestupnih je godina sedam, što znači da je otprilike svaka treća godina prijestupna. Prijestupne godine imaju 13 mjeseci umjesto uobičajenih 12 kako bi Židovska godina ostala usklađena s godišnjim (solarnim) dobima. Naime, 12 lunarnih mjeseci čini 354 dana, što je otprilike 11 dana kraće od 365,25 dana u solarnom godišnjem ciklusu.
Dodatni mjesec u prijestupnoj godini naziva se Adar I te nastupa prije mjeseca Adara (u prijestupnoj godini nazivamo ga Adar II). Tekuća 5780. godina nije prijestupna. Sljedeća prijestupna godina bit će 5782. i to će biti šesta prijestupna godina u ovom 19-godišnjem ciklusu.
Izračunajte…
Želite li doznati koji je danas dan ili kojeg ste dana po židovskom kalendaru rođeni (a slaviti rođendan je važno, doznajte i zašto), poslužite se konverterom na ovoj stranici.
Izvor: The Jewish Month, Chabad.org