Jom Kipur: dan pomirenja, molitve i posta

0

Jom Kipur najsvetiji je dan u godini kada smo najbliži B_gu i suštini naših duša. Jom Kipur znači „Dan pomirenja“ – “Jer toga dana On će vam oprostiti, očistiti vas da budete čisti od svih svojih grijeha pred B_gom” (Levitski zakonik, 16:30).

Jom Kipur počinje 10. dana mjeseca tišri, neposredno nakon Roš Hašane (ove, 2020. godine, svijeće se pale 27. rujna u 18:25 h, a blagdan završava sutradan u 19:26 h). Tijekom gotovo 26 sati traje post te smo duboko uronjeni u molitvu. Osim što se suzdržavamo od jela i pića, također se ne peremo, ne nanosimo kreme ili losione, ne nosimo kožnu obuću te apstiniramo od bračnih odnosa. Dan provodimo u sinagogi moleći za oprost.

Povijest blagdana

Tek nekoliko mjeseci nakon što je izraelski narod izašao iz Egipta godine 2448. od stvaranja svijeta (1313. g. pr.n.e.), zgriješili su štujući zlatno tele. Moše se uspeo na Goru Sinaj moleći B_ga za oprost. Nakon dva četrdesetodnevna boravka na gori, stečena je puna B_žanska naklonost.

Dan kada je Moše sišao sa Sinaja (10. dan mjeseca tišri) zauvijek je zapamćen kao Dan pomirenja – Jom Kipur.

Te je godine narod podigao tabernakul, prijenosno svetište, odnosno B_žji dom. Tabernakul je bio središnje mjesto za molitve i prinošenje žrtvi. Služba u svetištu bi doživljavala vrhunac na Jom Kipur kada bi Veliki svećenik izvodio posebno propisan obred. On je uključivao prinošenje mirisne žrtve (ketoret) u Svetinji nad svetinjama (mjesto gdje se nalazio Kovčeg saveza) te lutriju s dvije koze – jedna bi se prinijela za žrtvu, a druga pustila u pustinju (Azazel).

Veliki svećenik, koji bi tijekom godine uobičajeno nosio halje ukrašene zlatom, na Jom Kipur bi se uranjao u mikve te se odijevao u jednostavnu bijelu odjeću za potrebe obreda.

Ova praksa nastavila se stotinama godina kasnije, pa je tako trajala i u razdobljima oba Sveta hrama. Židovi iz svih krajeva okupljali bi se u Jeruzalemu kako bi svjedočili obredu Velikog svećenika kojim bi dobivao oprost za cijeli Izrael. Čak i kada je drugi Sveti hram uništen godine 3830. od stvaranja svijeta (70. g.n.e.), Jom Kipur služba je nastavljena. Umjesto da Veliki svećenik prinosi žrtvu u jeruzalemskom Hramu, svaki Židov izvodi službu za Jom Kipur u hramu svog srca.

Što radimo prije Jom Kipura?

Četrdeset dana prije blagdana, odnosno prvog dana mjeseca elula, počinjemo puhati u šofar te nastavljamo svakog jutra. Pritom recitiramo Psalam 27 nakon jutarnjih i popodnevnih molitvi. U sefardskim zajednicama običaj je da se s prvim danom elula počinju moliti selihot (molitve za B_žanski orpost) i tako svakog jutra, dok aškenazi počinju nekoliko dana prije Roš Hašane. Na taj način stvara se atmosfera pijeteta, pokajanja i strahopoštovanja koja nas uvodi u Jom Kipur.

Tijekom tjedan dana prije Jom Kipura (razdoblje poznato kao 10 Dana pokajanja), dodaju se posebni elementi molitvama, a ljudi su posebno pažljivi u poštivanju micvot.

Baš kao što je Jom Kipur dan posta, dan prije blagdana se uživa u posebnim jelima te se pripremamo za Jom Kipur. Neke od tih aktivnosti koje biste mogli vidjeti u židovskim zajednicama su:
• ceremonija „kaparot“
• prekrasan običaj koji uključuje traženje i primanje komadića kolača od meda
• uživanje u dva blagdanska obroka, jedan u ranim popodnevnim satima te drugi neposredno prije posta
• mnogi imaju običaj uranjanja u mikve
• običaj je dodatno donirati. U sinagoge se stavljaju prije popodnevne službe posebni pladnjevi za donacije koji sadrže Al Heit molitvu za Yom Kipur
• nakon drugog blagdanskog obroka, a neposredno prije početka posta običaj je da se djecu blagoslovi svećeničkim blagoslovom
• pale se blagdanske svijeće prije početka ovog svetog dana.

Kako obilježavamo Jom Kipur

Na ovaj dan, kao i tijekom Šabata, nije dozvoljen rad od zalaska sunca devetog dana mjeseca tišri, pa dok se zvijezde ne pojave na nebu sljedeće večeri.

Na Jom Kipur suzdržavamo se od:
• jela i pića
• nošenja kožne obuće
• nanošenja losiona i krema
• pranja ili kupanja
• bračnih odnosa

Dan provodimo u sinagogi gdje se održava pet molitvenih službi:
• Maariv, sa svečanom službom Kol Nidrei uoči večeri Jom Kipur
• Šaharit, jutarnja služba koja uključuje čitanje iz Levitskog zakonika nakon kojeg slijedi jizkor komemorativna služba
• Musaf, koji uključuje detaljan prikaz službe za Jom Kipur u Hramu
• Minha, koja uključuje čitanje Knjige o Joni
• Neila, služba „zatvaranja vrata“ tijekom zalaska sunca nakon koje se puhanjem u šofar obilježava kraj posta

U podlozi svih aktivnosti leže posvećenost introspekciji, molitva te traženje B_žjeg oprosta. Čak i tijekom pauzi između službi prigodno je recitirati psalme u svakom slobodnom trenutku.

Nakon Jom Kipura…

Kad padne noć, posljednja služba Neila završava poklicima Šema molitve: „Čuj, o Izraele: B_g je naš G_spodin, B_g je jedan.“ Tada u zajednici nastupa radost te se pjeva i pleše (običaj je u Chabadu da se pjeva živahan „Napoleonov marš“). Nakon toga se samo jednom puše u šofar te se objavljuje: „Sljedeće godine u Jeruzalemu.“, a potom uživamo u svečanoj večeri.

Doista, iako je Jom Kipur najsvečaniji dan u godini, on je prožet posebnom radošću uranjanja u duhovnost dana te izražavanja uvjerenosti da će B_g prihvatiti naše pokajanje, oprostiti nam grijehe te zapečatiti presudu u našu korist u Knjizi života za godinu zdravlja i radosti.

Također je običaj da se odmah nakon Jom Kipura pristupa planiranju i gradnji šatora (suka) za blagdan Sukot koji se počinje obilježavati samo pet dana kasnije.

Share.

About Author

Comments are closed.